Dok jedni tvrde da je Hrvatska porezna oaza koja osigurava povoljan porezni okvir za poduzetnike i strane investitore, drugi ističu da su porezi previsoki za domaće građane. Je li to stvarno tako i koji su to porezi koji Hrvatsku smještaju u kategoriju s drugim zemljama koje se zaista smatraju poreznim oazama? Odgovor na ovo pitanje donose knjigovotkinja i poduzetnica Slađana Mikašinović i financijska stručnjakinja Vedrana Piljić.
Pogledamo li Hrvatsku u usporedbi sa zemljama u regiji ili zemljama EU, dobit ćemo sliku šarenu poput duge. Pa krenimo s porezima koji idu u prilog tezi da je Hrvatska porezna oaza s niskim poreznim opterećenjem, i ono ključno – za koga.
Porez na imovinu
U Hrvatskoj, osim oporezivanja kuća za odmor i motornih vozila čiji su porezi također simbolični, nema poreza na imovinu što je konkretno za strance u Hrvatskoj porezna oaza, ako uzmemo u obzir da oni u svojoj matičnoj državi plaćaju porez u skladu sa svojim primanjima.
Također, ovakav sustav pogoduje za dio domaćeg stanovništva koji imaju po nekoliko nekretnina koje često stoje prazne i nisu na tržištu jer ne predstavljaju dodatno opterećenje za vlasnika. Međutim, za obične građane, nepostojanje ovog poreza ne ide u prilog iz dva razloga. Oni najčešće nemaju imovinu koja bi bila predmet oporezivanja, a s druge strane, trenutni model indirektno utječe na porast cijena nekretnina na tržištu kroz smanjenu ponudu.
Foto: Unsplash
Porez na promet nekretnina
Pitanje poreza na promet nekretnina postaje sve važnije kako se tržište nekretnina dinamično razvija. Ako usporedimo Hrvatsku sa zemljama u regiji, primjećuje se niz reformi koje su usmjerene na smanjenje ove stope. Trenutno ona iznosi 3% i niža je od većine zemalja u regiji. Ono što dodatno ide u prilog Hrvatskoj u odnosu na neke zemlje u regiji je da kod nasljeđivanja nekretnina prva linija je podložna oporezivanju po istoj stopi.
U većini zemalja ovo oporezivanje je progresivno i što daljnja veza, to je viši porez na promet nekretnina. Kada govorimo o poduzetničkoj klimi, kada se nekretnina unosi u temeljni kapital ili kada se stječe u postupku spajanja i pripajanja te u postupku podjele društva u više trgovačkih društava, takve transakcije su oslobođene plaćanja poreza.
Ono što poduzetnike neminovno prvo interesira je koliko moraju platiti poreza, i to bilo kojeg, jer ovisno o stopi poreza može biti značajan komad kolača iz novca koji su naplatili od kupca. Trenutno je na snazi skala, pa tako oni koji su u poreznom razdoblju odnosno kalendarskoj godini ostvarili do 995.421,06 EUR (odnosno 7,5 mil kuna) prihoda platiti će porez na dobit po stopi od 10%.
Međutim, ako ste bili jako uspješni u upravljanju firmom i pojačali prihode koji su bili veći od gore navedenih 995.421,06 EUR, e onda se na vas odnosi stopa poreza na dobit od 18%. U usporedbi sa zemljama EU, čiji je prosjek u 2022. iznosio 22%, reklo bi se da je Hrvatska konkurentna.
Međutim, za širu sliku, potrebno je analizirati i druge čimbenike kao što su administrativno opterećenje, dostupnost poticaja te razina transparentnosti u poreznom sustavu. Hrvatska, kao i zemlje regije, još uvijek se suočava sa izazovima kao što su birokratski procesi i povremene promjene poreznih pravila koji mogu značajno otežati poslovanje i odbiti investitore. U globalu, Hrvatska može privući pažnju s relativno niskom stopom korporativnog poreza, ali za ozbiljnije pozicioniranje u globalnom ekonomskom okruženju mora pronaći integritet cjelokupnog poreznog sustava.
Za usporedbu, u Srbiji je porez na dobit 15% jedinstvena stopa, a u BiH 10%.
Ako ste mislili da je to sve po pitanju poreza na dobit, e nije…
S obzirom da je svrha poduzetništva da ostvari prinos na uloženi kapital, potpuno je normalno da se dobit koja ostaje nakon oporezivanja isplati u cijelosti ili barem djelomično (to će svatko procijeniti koliko ima viška radnog kapitala da ne naruši likvidnost) isplati vlasniku.
To već spada u dohodak od kapitala (čitaj ono što plaćaju građani) i sada je trenutno na snazi zakon koji kaže da se od bruto isplate obustavlja porez na kapitalnu dobit u iznosu od 10% i prireza na porez (ovisno gdje je vlasnik prijavljen, Zagreb ima stopu prireza od 18%), tako da kad se ovo izračuna to je oko 12% na bruto iznos isplate.
Za usporedbu, u BiH, prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti trgovačkih društava (dividende ili udjeli), ne smatraju se oporezivim dohotkom fizičkih osoba.
Promjena stope oporezivanja najavljena je u novog poreznoj reformi za 2024. godinu gdje će porez na kapitalnu dobit iznositi 12%, a prirez će lokalne samouprave ili ukinuti ili promijeniti, pa smo opet na istom (ovo je opaska autora 😊).
Oporezivanje dohotka
Oporezivanje dohotka je oko prosjeka EU, ali znatno veće nego u državama usporedivog standarda i plaća. Pa tako, za mirovinski fond odlazi 20%, za zdravstvo odlazi 16,50%, na porez i prirez na dohodak odlazi 20% i 18% na ovih 20% (ovo je stopa poreza na ovu plaću, mada imamo i drugu stopu od 30% ako su plaće veće odnosno ako je osnovica poreza na dohodak veća od 3. 981,69 EUR).
U usporedbi sa zemljama regije, porezne stope su više, ali osobni odbici i doprinosi variraju, pa ukupno porezno opterećenje ne odstupa značajno. Sve u svemu, raspoloživi dohodak nakon plaćanja svih poreza i doprinosa za one koji žive isključivo od plaće iznosi oko 60% bruto II iznosa.
Međutim, ako uz plaću osoba ima prihoda od imovine, imovinskih prava ili kapitala, raspoloživi dohodak u odnosu na ukupno ostvareni prihod je značajno veći. Razlog tome su niže stope poreza na dohodak od imovine. Pa tako porezna stopa za dohodak ostvaren od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina iznosi 10% na osnovicu (porezno priznati troškovi iznose 30% najamnine) uvećan za prirez.
Iznimno, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja turistima, porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu koji propisuju lokalne samouprave, a koje ne mogu biti manje od 19,91 EUR, niti veće od 199,08 EUR. Ako uzmemo u obzir godišnje prihode koje iznajmljivaču mogu ostvariti, ovi iznosi su iznimno mali.
Porez na dohodak od imovinskih prava
Porez na dohodak od imovinskih prava iznosi 20% od ukupne naknade. Ista stopa se primjenjuje na osnovicu dohotka od prodaje nekretnina i imovinskih prava.
Porez na kapitalnu dobit
Porez na kapitalnu dobit (dohodak od kapitala po osnovi kamata) iznosi 10%. Izuzeće od ovog poreza imaju primici od kamata ostvarenih od ulaganja u obveznice, što s obzirom na nepostojeće tržište obveznica u Hrvatskoj i nije neka olakotna okolnost, ali je svakako poticaj investitorima da se počnu educirati i djelovati u tom smjeru.
Porez na dodanu vrijednost – PDV
I za kraj, porez na dodanu vrijednost, PDV – tema koja stalno žulja kao neki dosadan kamenčić u cipeli.
Glavna stopa nam je 25%, povlaštene stope 13% i 5%. Jedna smo od država EU i regije koja ima najveću stopu, od nas veću ima samo Mađarska i to previsokih 27%. Za usporedbu Slovenija ima 22%, Austrija 20%, Bugarska 20%, Danska 25%, španjolska 21%, Francuska 20%, Finska 24%, Njemačka 19%, Belgija 21%….. Srbija 20%, Bosna I Hercegovina 17%.
PDV je sastavni dio svake cijene proizvoda ili usluga koju plaćamo u svakodnevnom životu. S obzirom na gore navedene stope PDV-a, vidimo koliko one mogu utjecati na cijenu krajnjeg proizvoda, a time i na standard građana, posebno ako govorimo o prehrambenim proizvodima, koji u prosječnoj hrvatskoj košarici zauzimaju visokih 25-30%. Stoga, bez imalo grižnje savjesti možemo reći da je PDV jedan od najvećih neprijatelja prosječnom hrvatskom građaninu.
Foto: Unsplash
E ako ste mislili da visoki PDV nema utjecaja na poduzetnike, prevarili ste se. Naime, možda direktno nema, jer proizvođači i trgovci poništavaju PDV pretporezom pa je on za njih računovodstveno neutralan. Ali ne možemo zanemariti indirektni utjecaj PDV-a koji značajno povećava cijenu proizvoda i usluga, čime smanjuje promet, a time i ukupni prihod poduzetnika.
Je li onda Hrvatska porezna oaza ili ne?!
Ono što sa sigurnošću možemo reći je da Hrvatska nije i u skorijoj budućnosti neće biti porezna oaza bez poreznog opterećenja, kao što su Bahami, Kajmanski otoci i Bermuda. Međutim, ako govorimo o Hrvatskoj kao poreznoj oazi s niskim poreznim opterećenjem u nekim segmentima (oporezivanje imovine) te brojnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ne možemo poreći da u odnosu na zemlje EU ima svojih prednosti.
Međutim, postavlja se pitanje tko ima koristi od poreznog sustava koji se temelji na oporezivanju potrošnje? Koliko je takav sustav socijalno pravedan? Stvaranje pravednog sustava koji potiče poduzetništvo i ekonomski razvoj, a istovremeno osigurava fer doprinos društvu je izazov s kojim se suočavaju mnoge zemlje, a Hrvatska sigurno nije izuzetak.
—
Autorice teksta:
Slađana Mikašinović – računovotkinja i vlasnica Rauss d.o.o.
Vedrana Piljić – financijska stručnjakinja i direktorica financija u Escont Partners d.o.o.
Foto: Unsplash