Iako smo kroz povijest uglavnom učili i čitali o muškarcima čiji su izumi i postignuća mijenjala svijet, neke su žene obilježile živote na ambiciozan i moćan način požrtvovnim radom i upornošću. Kroz velik dio povijesti i u mnogim kulturama žene su bile građani drugog reda započevši već u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje su se, u ne tako dalekoj prošlosti, obrazovale na različitoj razini nego dječaci.
Zanimanja ili uloge koje su osiguravale moć ili novac često su bile zabranjene ženama, a imale su i manje zakonskih prava te im nije bilo dopušteno glasati. Društvena očekivanja od žena također su bila različita – njihova glavna uloga bila je pasivna i nježna briga o obitelji, a često su ih cijenili po tome kako izgledaju, a ne po onome što rade. Tako su mnoge ženske priče ostale nezabilježene i izgubljene, a možemo se zapitati i iza koliko se otkrića za koje su zasluge preuzeli muškarci, kriju baš one – njihove majke, žene, sestre i kćeri.
Djevojke i žene trebaju uzore u povijesti i zato se danas, na Međunarodni dan žena prisjećamo 15 imena čiji je rad usprkos teškim okolnostima promijenio svijet i način na koji živimo.
Marie Curie (1867–1934)
Životna priča poljske kemičarke i fizičarke Marie Curie velika je inspiracija generacijama žena koje se i danas bore za jednakost.
Marie je zajedno sa svojim partnerom Pierrom započela istraživati radioaktivnost što je dovelo do otkrića dva nova kemijska elementa – polonija i radija. Za ovo je otkriće 1903. kao prva žena u povijesti dobila Nobelovu nagradu.
Ako ste ju zamislili kao ženu koja je mnogobrojna istraživanja provodila u prigodno uređenom laboratoriju, bili ste u krivu! Zanimljivo je da se iza njenih uspjeha i nagrada krije građevina nalik štaglju koji ju nije spriječio da ostavi ogroman trag u znanosti. Nobelovski status zadržan je u obitelji Curie i nakon njene smrti budući da je njezina kćer Irene osvojila Nobelovu nagradu u području kemije za sintezu novih radioaktivnih elemenata.
Foto: Marie Curie
Maria Gaetana Agnesi (1718–1799)
Maria Gaetana Agnesi bila je autorica prve matematičke knjige koju je napisala žena, a koja i danas služi kao literatura u znanstvenim krugovima. Slovi i kao prva žena koja je postala profesorica matematike na sveučilištu u Bologni, što je bilo ogromno postignuće jer se u to doba smatralo da se žene ne trebaju baviti znanošću. Njezine Osnove analitike za talijansku mladež jedan su od prvih sustavnih prikaza integralnog i diferencijalnog računa – koji je ostao isti sve do danas.
Foto: Maria Gaetana Agnesi
Rosa Parks (1913–2005)
Afroamerička aktivistica za ljudska prava i krojačica koju je američki Kongres proglasio majkom modernog Pokreta za ljudska prava postala je poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njezinim uhićenjem zbog remećenja javnog reda i mira započeli su poznati prosvjedi Montgomery Buss Boycotts. Prosvjedi su trajali više od godinu dana, a iz njih je nastao jedan od najutjecajnijih pokreta za ljudska prava vođen Martinom Lutherom Kingom.
Parks je primila brojna priznanja uključujući Medalju slobode, Kongresnu zlatnu medalju časti i dvije NAACP nagrade za imidž. Ono što možda niste znali jest da je muzej Henry Forda u Michiganu također očuvao Parksinu ostavštinu kupnjom autobusa Cleveland Avenue kojim se vozila tog dana 1955. godine.
Foto: Rosa Parks
Gertrude Bell Elion (1918-1999)
Američka biokemičarka, farmakolog i dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu poznata je po otkriću brojnih lijekova, uključujući one za HIV, herpes, poremećaje imuniteta i leukemiju.
No pozadina njenog uspjeha je izuzetno zanimljiva. Po završetku fakulteta nije mogla pronaći posao u istraživačkom laboratoriju jer je bila žena, nakon čega se zaposlila u laboratoriju jedne prehrambene tvrtke gdje je mjerila kiselost soka kiselih krastavaca. Nadajući se više intelektualnom radu, napustila je posao i postala pomoćnica u istraživanju kod Georgea Hitchingsa u Borroughs Wellcome Company gdje su njena otkrića promijenila svijet.
Foto: Gertrude Bell Elion
Coco Chanel (1883–1971)
Coco Chanel na tronu francuske mode bila je čak šest desetljeća, a da je riječ o ženi koja je napravila veliku promjenu u svijetu mode dokazuje činjenica da je i više od 50 godina nakon njene smrti Chanel i dalje jedan od najvećih i najprestižnijih brendova u svijetu, vođen glavnim obilježjima kao što su tvid i prepoznatljiv logo.
No, iza nje se kriju skromni počeci. Još kao dijete ostavljena je u sirotištu, a svoju karijeru započinje kao pjevačica u francuskim barovima gdje je uočila da su žene u potrazi za elegantnom i udobnom odjećom, jer je moda vremena propisivala korzete koji su bili daleko od udobnih.
Bilo joj je potrebno svega pet godina da revolucionarizira modnu industriju i od svog brenda napravi carstvo. Osim mode, za uspjeh brenda zaslužan je i famozni Chanel No.5 parfem koji je dobio ime time što je, od nekoliko mogućih mirisa parfema, Coco odabrala uzorak broj 5.
Foto: Coco Chanel
Katherine Johnson (1918-2020)
Katherine Johnson maksimalno je iskoristila ograničene obrazovne prilike za Afroamerikance, završivši fakultet s 18 godina. Počela je raditi u aeronautici, a nakon formiranja NASA-e izvodila je proračune zahvaljujući kojima su ranih 1960-ih astronauti poslani u orbitu, a kasnije i na Mjesec. Zahvaljujući velikim postignućima, Johnson je 2015. odlikovana predsjedničkom medaljom slobode, a njena priča izašla je na vidjelo i kroz knjigu i igrani film već iduće godine.
Foto: Katherine Johnson
Jane Goodall (1934-/)
Opremljena s nešto više od bilježnice, dalekozora i svoje fascinacije divljim životinjama, Jane Goodall hrabro se izborila s nepoznatim kako bi svijetu pružila izvanredan prozor u najbliže živuće rođake čovječanstva – čimpanze.
Njezina prijelomna otkrića u malom rezervatu afričke prašume čine praktički najveći dio onoga što se danas zna o društvenom ponašanju čimpanzi, najbližih srodnika ljudi. Želja da zaštiti čimpanze od upada ljudi u njihova obitavališta inspirirala ju je da 1977. osnuje Institut Jane Goodall s misijom poboljšanja globalnog razumijevanja čimpanzi i zaštitu okoliša.
Foto: Jane Goodall
Joanne K. Rowling (1965-/)
Autorica fenomena o čarobnjaku Harry Potteru iznenadila je cijeli svijet nezapamćenim uspjehom pomoću kojeg je izašla iz anonimnosti i postala jednom od najbogatijih žena na svijetu. Danas se smatra simbolom uspješne poslovne žene iza koje stoji isključivo njen rad i upornost. Prvu knjigu je napisala kao samohrana majka koja je preživljavala iz mjeseca u mjesec, a njenu prvu knjigu Harry Potter i kamen mudraca odbilo je dvanaest izdavača zbog mišljenja da fantasy knjige napisane od strane žene ne mogu ostvariti veliki uspjeh.
Danas se njeno bogatstvo procjenjuje na oko milijardu dolara, a 2004. godine časopis Forbes proglasio ju je prvom osobom koja je postala milijarderka u američkim dolarima prvenstveno zahvaljujući pisanju knjiga.
Foto: J.K. Rowling
Estée Lauder (1908-2004)
Osnivačica istoimene tvrtke za proizvodnju kozmetike bila je vizionarka i uzor mnogima. Stvorila je i vodila jednu od najprestižnijih i najinovativnijih svjetskih kompanija i sve je to radila sa šarmom, humorom i istančanim stilom.
Estée je imala urođene instinkte za ono što žene žele i bila je izvrsna prodavačica i trgovac. Vjerovala je da za prodaju morate dodirnuti potrošača, pokazati rezultate na licu i objasniti proizvode. To je ujedno bio i početak osobne usluge High-Touch tvrtke. Bila je jedna od prvih koja je na tržištu uvela dar uz kupnju, a danas se bogatstvo ove obitelji procjenjuje na vrtoglavih 30 bilijuna dolara.
Foto: Estée Lauder
Majka Terezija (1910-1997)
Ime je koje zasigurno povezujemo s dobrotom, humanošću i požrtvovnošću. Bila je katolička svetica i redovnica koja je osnovala katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Više od 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima za što je dobila i Nobelu nagradu za mir.
Nismo svi stvoreni da radimo velike stvari. Ali zato možemo raditi male stvari s puno ljubavi – samo je jedan od njenih poznatih citata. Misionarke ljubavi od početne male zajednice s vremenom su prerasle u zajednicu koja broji 5000 redovnica u oko 600 misija, škola i skloništa u 120 država svijeta.
Foto: Majka Terezija
Simone de Beauvoir (1908-1986)
Nakon što je djetinjstvo provela u katoličkoj školi za djevojčice, mjestu gdje se nastava odvijala u pauzama za molitvu i satove kuhanja s ciljem kreiranja pristojnih žena i šutljivih majki, Beauvoir uviđa ograničenost tadašnjeg sustava odgoja i u dobi od samo 21 godine postaje najmlađa osoba i tek deveta žena u francuskoj povijesti s položenim državnim ispitom iz područja filozofije.
Feminizam je bio njen teren, a njena kontroverzna knjiga Drugi spol dugo je godina bila zabranjena za čitanje javnosti jer je govorila o pozivu na oslobađanje žena. Knjiga je danas prevedena na 40 jezika i smatra se stupom feminizma.
Foto: Simone de Beauvoir
Amelia Earhart (1897-1937)
Jedna od najistaknutijih osoba u povijesti zrakoplovstva bila je inspiracija za brojne filmove, knjige i predstave. Rođena 1897. u Kansasu, a slavu je stekla zahvaljujući svojim pionirskim postignućima kao avijatičarka. U to vrijeme biti žena i pilot bilo je potpuno neprihvatljivo, a čak ju je i vlastita obitelj odgovarala od učenja letenja. No, unatoč svim izazovima, postavila je mnoge rekorde u zrakoplovstvu i postala prva pilotkinja koja je sama preletjela Atlantski ocean.
Samo zbog svojih postignuća, Earhart je stekla diplomu legendarnog statusa, međutim, njezin misteriozni nestanak nakon što je krenula na svoj ambiciozni globalni let 1937. godine zaokupio je ljude do danas.
Foto: Amelia Earhart
Hedy Lamarr (1914-2000)
Malo je kome poznato da je prelijepa glumica Hedy Lamarr bila ujedno i slavna izumiteljica. Iza njenog imena krije se inovacija u području bežičnih komunikacija. U Drugom svjetskom ratu prijavila je patent upravljanja torpeda izmjenjivim frekvencijama koje bi tada bilo nemoguće predvidjeti i omesti. Iako Mornarica SAD-a taj izum nije iskoristila, danas bez njega ne bi postojali Bluetooth ni Wi-Fi.
Premda za života nije dobila zaradu i zahvalu za svoj izum, smatraju je velikom inovatoricom pa se međunarodni Dan izumitelja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj slavi 9. studenog – upravo na njen rođendan.
Foto: Hedy Lamarr
Malala Yousafzai (1997-/)
Pakistanska učenica i aktivistica za prava djece najmlađa je dobitnica Nobelove nagrade – Nobelovu nagradu za mir dobila je 2014. u dobi od tek 17 godina. Poznata je po svom aktivizmu za prava djevojčica i pravo na obrazovanje zbog čega je 2012. godine bila žrtva napada vatrenim oružjem.
Časopis TIME proglasio je Malalu jednom od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Na svoj 16. rođendan govorila je u Ujedinjenim narodima, a u svom govoru Malala je pozvala na jednako pravo na obrazovanje za djevojčice u cijelom svijetu čime je postala simbol ovog cilja. Pakistanske vlasti odlučile su otvoriti škole s imenom Malale Yousafzai za svu siromašnu djecu.
Foto: Malala Yousafzai (UN)
Marija Jurić Zagorka (1873-1957)
Na ovoj listi ne možemo zanemariti i jednu Hrvaticu – Marija Jurić Zagorka bila je novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je i uređivala časopis Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, a potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, na čiji je nagovor napisala brojne popularne romane u kojima se isprepliću elementi hrvatske nacionalne povijesti i ljubavne priče – Grička vještica, Kći Lotrščaka, Gordana i druge.
Foto: Marija Jurić Zagorka