Ako ste ikada pitali iskusnog korisnika Linuxa koja je desktop distribucija najbolja za novog korisnika, velike su šanse da će vam reći Ubuntu. Ako pitate o distribucijama servera, možda ćete čuti isti odgovor. Također možete čuti Debian dodan u miks.
Debian i Ubuntu su besplatne i odlične Linux distribucije. Nema jasnog pobjednika u takmičenju. Međutim, mislim da je Ubuntu pristupačniji i lakši za korištenje. Debian je poznat po svojoj sigurnosti, stavu koji dijelim i ja i online zajednica. Kao što jedan korisnik na korisničkim forumima Debiana uredno kaže: “Trebate malo držanja za ruku? Idi sa Ubuntuom. Želite privatnost? Koristite Debian.”
Iako ova dva operativna sistema otvorenog koda dijele mnoge sličnosti, oni su također različiti. U ovom članku ću ispitati obje distribucije Linuxa i odrediti koja je najbolja za vaše poslovne potrebe.
Debian10 Gnome
Što je Debian?
Debian se često naziva “majkom svih distribucija”. Ubuntu je baziran na Debianu i stotinama — ako ne i hiljadama — distribucija zasnovanih na Ubuntuu. Debian Project, koji je kreirao Ian Murdock, prvi put je objavio Debian 16. kolovoza 1993. godine.
Ime Debian inspirirano je imenom njegove tadašnje djevojke, Debra Lynn. Debianova kodna imena temelje se na imenima likova iz filmova o Toy Story, a nestabilni deblo OS-a nazvan je po Sidu, filmskom liku koji je uništio svoje igračke.
Šta je Ubuntu?
Ubuntu je operativni sistem otvorenog koda baziran na Debianu, koji je razvio Canonical. Prvo izdanje Ubuntua bila je verzija 4.10 (Warty Warthog) u oktobru 2004. Ubuntu je objavljen u tri različite verzije:
Debian vs Ubuntu: Poređenje funkcija
| Karakteristike | Debian | Ubuntu |
|---|---|---|
| Upravljači paketima | apt/dpkg | apt/dpkg/snap |
| Zadana radna okruženja | Vanilla GNOME | Prilagođeni GNOME |
| Desktop i serverska izdanja | To | To |
| Sigurnosni mehanizmi | Uključuje AppArmor, SELinux i APT Package Manager Security | Uključuje potpunu enkripciju diska, AppArmor, vatrozid i sigurnosne protumjere prevoditelja |
Neposredna usporedba: Debian vs. Ubuntu
Upravljači paketima
I Debian i Ubuntu dijele isti osnovni sistem upravljanja paketima, apt i dpkg. Apt (i apt-get) se koriste za instaliranje paketa iz udaljenih spremišta, dok se dpkg koristi za instaliranje preuzetih .deb datoteka.
Najveća razlika između Debiana i Ubuntua je ta što se Ubuntu isporučuje sa standardnim instaliranim Snap univerzalnim upraviteljem paketa. Canonical je razvio snap, ali ga nema na Debianu, iako se može instalirati. To nije velika neugodnost, ali ja to vidim kao primjer kako je Ubuntu lakši za korisnika.
Sudo
Obe distribucije koriste sudo sigurnosni mehanizam, ali samo Ubuntu podrazumevano dodaje podrazumevanog korisnika kreiranog nakon instalacije sudo grupi.
Za Debian, morate ili ručno dodati korisnike u sudo grupu koristeći naredbu, ili pokrenuti kao root korisnik, kao što je usermod -aG sudo USER – gdje je USER korisničko ime koje treba dodati.
Iz tog razloga, smatram da je Ubuntu malo zgodniji od Debiana, kao i menadžeri paketa.
Iz sigurnosnih razloga, toplo se preporučuje da dodate barem jednog redovnog korisnika u sudo grupu kako biste izbjegli potrebu da se prijavite ili prebacite na root.
Ciklus otpuštanja
Ubuntu dolazi u dva različita izdanja: LTS (Long Term Support) i redovna izdanja. LTS izdanja su dostupna svake dvije godine i dobijaju pet godina standardnog održavanja sigurnosti za sve pakete u “Main” spremištu. Redovna izdanja su dostupna svakih šest mjeseci i dobivaju samo devet mjeseci podrške.
Ako korisnici odluče da se pretplate na Ubuntu Pro (ranije poznat kao Ubuntu Advantage), oni mogu pristupiti proširenom sigurnosnom održavanju, koje pokriva sigurnosne ispravke za pakete u “Main” i “Universe” repozitorijumu tokom 10 godina.
Debian, s druge strane, ima tri različita izdanja: stabilno, testiranje i nestabilno. Od tri, samo stabilno izdanje treba koristiti u proizvodne svrhe. Međutim, testno izdanje uključuje noviji softver, pa ako želite Debian s novijim softverom, idite s test granom. Test verzija se koristi kao osnova za stabilnu granu. Samo stabilna grana ima redovan ciklus izdavanja, koji je svake dvije godine.
Dostupnost aplikacija i softvera
Ni Debian ni Ubuntu se ne isporučuju s vrhunskim softverom, i rekao bih da nema potpunog pobjednika u ovom odjelu. Međutim, između njih dvoje, Ubuntu podrazumevano instalira novije pakete. Vrijedi napomenuti da Ubuntu izvršava sva ažuriranja kada je korisnik prijavljen i zahtijeva ponovno pokretanje samo ako je kernel nadograđen.
Debian, s druge strane, cijeni stabilnost. Zbog toga nema za cilj da objavi najnovije verzije većine softvera.
Prema Debianu do studenog 2024., „više od 63.879 paketa, u rasponu od poslužitelja vijesti i čitača do audio podrške, programa za faks, baze podataka i programa za proračunske tablice, programa za obradu slika, komunikacionih, mrežnih i poštanskih uslužnih programa, web servera, pa čak i radio-amaterskih programa je uključeno u distribuciju.”
Što se tiče Ubuntua, on pruža aplikacije za pretraživanje weba (Chrome, Firefox), razmjenu poruka, igranje igara (Steam, Discord), kreiranje sadržaja (OBS Studio), alate za kancelarijsku produktivnost (LibreOffice) i razvojne alate. Njima se može pristupiti preko Ubuntu softverskog centra, koji omogućava instaliranje dodatnog softvera iz repozitorijuma trećih strana ako je potrebno. Ubuntu kaže da korisnici također mogu pristupiti hiljadama aplikacija putem Snap Store-a.
Podržane platforme
Ubuntu je zvanično kompatibilan sa pet arhitektura procesora — x86_64 (aka AMD64), ARM64 (aka AArch64), PowerPC64 (aka POWER), System z (aka S390X) i RISC-V. Prethodno podržane arhitekture uključuju x86, PowerPC i SPARC64.
Debian podržava 64-bitni i 32-bitni hardver, kao i 64-bitni ARM, ARM EABI, ARMv7, little-endian MIPS, 64-bitni little-endian MIPS, 64-bitni little-endian PowerPC i IBM System Z .
Desktop okruženja
I Debian i Ubuntu prema zadanim postavkama koriste GNOME desktop okruženje. Međutim, GNOME radna površina koja se nalazi na Ubuntu-u je prilagođena verzija, dodajući dock i nekoliko drugih podešavanja kako bi bila jedinstvena.
Možete odabrati instaliranje drugih desktopa na oba, a Debian čak olakšava odabir radne površine po izboru tijekom instalacije (od GNOME, Xfce, KDE Plasma, Cinnamon, MATE i LXDE). Ako imate stariji hardver, preporučio bih MATE jer može dobro raditi na sistemima sa skromnim hardverskim zahtjevima.
Postoje i verzije Ubuntua koje dolaze sa različitim desktopima, kao što su Kubuntu, Xubuntu i Lubuntu. Inicijali su očigledni tragovi, budući da Kubuntu koristi KDE Plasma, Xubuntu koristi Xfce, a Lubuntu koristi LXQt.
Alternative za Debian i Ubuntu
Ako Debian i Ubuntu ne izgledaju privlačni, razmislite o brojnim alternativama. Ima mnogo toga za izabrati, ali u nastavku sam odabrao neke od najboljih.
Linux Mint je baziran na Ubuntu. Mint se odlučuje za podrazumevano desktop okruženje, Cinnamon, koje je mnogo poznatije masama. Za razliku od Ubuntu GNOME GUI-a (koji je moderniji izgled desktopa), Cinnamon daje sve od sebe da zadrži veoma poznat dizajn koji nudi dizajn koji je dovoljno moderan da ne izgleda kao desktop iz ranih 2000-ih, dok zadržava sve što čini interakciju s računarom tako jednostavno u to vreme.
Fedora je operativni sistem otvorenog koda sponzoriran od strane Red Hata koji sadrži softver koji se distribuira pod različitim licencama. Fedora je izvorni izvor za Red Hat Enterprise Linux, koji je poligon za testiranje Red Hatovog vodećeg proizvoda. Fedora je prvi put objavljena u novembru 2003. godine i nastoji da se fokusira na inovacije, integraciju novih tehnologija i rad u saradnji sa višom Linux zajednicom, tako da je rad dostupan za sve Linux distribucije.
Red Hat Enterprise Linux je operativni sistem otvorenog koda. RHEL je izgradio reputaciju među velikim preduzećima za pružanje modernog, sigurnosno orijentisanog OS. Kompanije sa naprednim digitalnim resursima, tehnološkim stekovima i radnim opterećenjima koriste OS za skaliranje i pokretanje na lokalnom nivou, virtuelnim mašinama ili kontejnerima i u oblaku. OS je sertifikovan na stotinama oblaka i sa hiljadama dobavljača hardvera i softvera.
Biranje između Debiana i Ubuntua
Neki ljudi se mogu zapitati koji je od njih bolji za programiranje, a koji brži.
Što se tiče programiranja, smatram da su Debian i Ubuntu podjednako korisni i impresivni. Pogledao sam okolo i povratne informacije o Quori i Redditu imaju sličan stav. Na primjer, jedan korisnik na Quori napominje da „Za programiranje opće namjene, razlike između ovih operativnih sistema [plus Fedora] toliko su male da nema razlike.” U međuvremenu, Debian vs. Ubuntu debata na Redditu također ne otkriva pobjednike u ovoj borbi.
Pitanje brzine je druga stvar. Konsenzus je da Debian pobjeđuje u toj rundi jer je brži, i slažem se s tim mišljenjem. Na primjer, korisnik na Redditu je pronicljivo objasnio „Ubuntu je općenito malo ‘teži’ od Debiana, više stvari se instalira i pokreće prema zadanim postavkama. Također mogu zamisliti da snap ne pomaže (snap definitivno koristi više prostora na disku, ne znam za vrijeme učitavanja i odziv.)”
Na kraju krajeva, mislim da se izbor može suziti prilično jednostavno: da li želite OS koji daje veliku vrijednost stabilnosti na račun novijih aplikacija i neke jednostavnosti, ili želite OS koji daje prednost jednostavnosti korištenja?
Za izuzetno stabilan operativni sistem, odaberite Debian. Za OS koji nudi neuporedivo otkrivanje hardvera i jednostavnu upotrebu, odaberite Ubuntu.
U svakom slučaju, i Debian i Ubuntu su odlični operativni sustavi koje bi gotovo svatko mogao koristiti.