Damjan Tomšić
Jim Zemlin: „Morate biti istinski od pomoći programerima. Mi smo čuvari otvorenog koda.”
AndreyPopov/Getty Images
NAPA, Kalifornija — Neki ljudi vole Linux fondaciju. Drugi to mrze. Neki ljudi vide organizaciju kao vodeći open-source projekte u budućnost, dok joj drugi zamjeraju njene korporativne veze. Međutim, ono oko čega se svi slažu je da se Fondacija ne može zanemariti u nadgledanju više od 1.000 projekata otvorenog koda. To prisustvo je velikim dijelom zaslužno za odlično vodstvo izvršnog direktora Jima Zemlina.
Kada sam prvi put sreo Zemlina, on je bio šef Grupe za slobodne standarde (FSG). Glavni projekat FSG-a bio je projekat Linux Standard Base (LSB). Cilj LSB-a je bio da se svi u Linux desktop svijetu dogovore o standardima kako bi se osigurala kompatibilnost između distribucija i njihovih aplikacija. Pa, neke svađe nikad ne prestaju.
Također: Moja Linux predviđanja za 2025.: Bit će to dobra godina
Druga grupa, Open Source Development Labs (OSDL), radila je paralelno na standardizaciji poslovnog Linuxa. Dvije neprofitne organizacije imale su isti cilj učiniti Linux korisnijim i popularnijim, pa su pristale na spajanje. Zemlin je bio prirodan izbor za ovu novu grupu, koja bi se zvala The Linux Foundation.
Jim Zemlin, izvršni direktor Linux fondacije.
Linux fondacija
Također: 10 netehnoloških lekcija koje sam naučio iz zajednice otvorenog koda
Dvadeset godina nakon što je počeo da vodi FSB, na Samitu članova Linux fondacije, Zemlin se prisjetio kako je Fondacija postala “temelj fondacija”, podržavajući programere i zajednice koje su željele iskoristiti prednosti otvorenog koda.
Mnogo prije nego što je Linux zasvjetlucao u očima Linusa Torvaldsa, Zemlinov djed je suosnivao jednu od prvih superkompjuterskih kompanija, Cray Research. Prisjetio se i kako je njegova baka 1950-ih osnovala neprofitnu organizaciju kako bi pomogla odraslim osobama s invaliditetom da steknu stručnu obuku. Činilo se da mu je karijera od početka bila predodređena da bude u tehnološkim neprofitnim organizacijama. Zemlin se prisjetio:
„Linux Standard Base je imao dobre početke. Mislim da je uradio veoma dobar posao u promovisanju Linuxa i podizanju ga na viši nivo. Red Hat je također učinio svoju ulogu u konsolidaciji velikog broja poslovnog Linux tržišta i standardizaciji na tržištu – Ali to je bio tako nevjerojatan početak kada sam radio na ovom čudnom problemu otvorenog koda, i pomislio sam: “Ah, možda sam” Radiću to nekoliko godina,” ali onda sam se jednostavno zaljubio u ljude u zajednici otvorenog koda. Znate, svako od vas koji je dovoljno dugo oko otvorenog koda zna koliko zajednica otvorenog koda može biti zarazna i entuzijastična, mnogo više od onoga na čemu zapravo radite, dakle. to je samo nešto u šta sam se zaljubio.”
Zelim je također rekao: “Smiješno je osvrnuti se na 2004. kada je Ubuntu imao svoje prvo izdanje. Firefox je imao svoje prvo izdanje. Ruby on Rails je imao svoje prvo izdanje. MySpace se dosta koristio. Znate, referenca na MySpaceu čini da se osjećam starim. Kao što mnogi od vas znaju, nisam super na društvenim mrežama. Ako neko želi pozivnicu u Clubhouse, samo mi javi.”
To je bila i godina kada je Zemlin postao šef Linusa Torvaldsa. Ne, primijetite – rekao je – da mu Linus posvećuje mnogo pažnje.
Ozbiljnije, Zemlin smatra da su Linux i softver otvorenog koda prošli kroz tri faze. Prvo, „razvoj otvorenog koda bio je vrlo anti-establišment. Bio je to zaista način emulacije postojećeg vlasničkog softvera. Mi ćemo biti besplatna i otvorena alternativa Windows-u putem besplatne i otvorene alternative tehnologiji baze podataka. Otvoreni kod se smatrao ovom kontradikcijom sa postojećim vlasničkim softverom.”
Također: Kako pokrenuti Windows aplikaciju na Linuxu sa Wine-om
Zatim, 2010-ih, „otvoreni kod je postao mjesto gdje su počeli veliki pomaci u tehnologiji, bilo da se radi o softverski definiranom umrežavanju, tehnologiji kontejnera, računalstvu u oblaku ili mobilnoj tehnologiji. Otvoreni kod je bio sredstvo za inovacije, posebno u umjetnoj inteligenciji. Tokom tog perioda, organizacije, velike tehnološke kompanije i male tehnološke kompanije shvatile su da je ovo nevjerovatan resurs i da ne samo da možete brzo doći na tržište koristeći gradivne blokove otvorenog koda, već možete napraviti i mnogo inovacija.”
Tada je open source postao dominantna programska paradigma. Prema nedavnom istraživanju Harvard Business School, Zemlin je primetio da bi to koštalo skoro 9 biliona dolara, a ne milijarde, trilion dolara — za kreiranje otvorenog koda od nule.
Međutim, Zemlin je rekao da sada ulazimo u novi period. Tokom 2020-ih, „mnogo se više razmatra tehnologija otvorenog koda. Počelo je s regulatornom zabrinutošću u vezi s prijetnjama cyber sigurnosti. Također smo vidjeli ogroman porast tužbi za intelektualnu svojinu (IP), s patentnim trolovima koji izlaze iz stolarije. Sada se Linux fondacija i softver otvorenog koda, općenito, moraju nositi sa pravnim napadima i propisima.” Gledajući unaprijed, Linux fondacija, rekao je, “treba da bude podrška koja će izgraditi alate koji će pomoći programerima da riješe ove probleme.”
Tokom godina, Linux fondacija je takođe postala organizacija događaja. Zaista, Zemlin je rekao: “Jedna stvar na koju stalno podsjećam ljude je samo održavanje skupa poput ovog, što je jedan od najvećih pokretača budžeta Linux fondacije.”
Također: Zašto više ljudi ne koristi desktop Linux? Imam teoriju koja ti se možda neće svidjeti
Konferencije kao što je KubeCon omogućavaju programerima da se okupe kako bi naučili jedni o drugima i kreirali sve jače i korisnije programe. Zaključio je: „Svake godine okupljamo stotine hiljada programera. Ovo je bio veoma važan izvor inovacija i napredovanja u karijeri za programere koji to smatraju kritično važnim.”
Rad Linux fondacije i Zemlina još nije završen. Još uvijek ima godine, čak i decenije, rada na očuvanju sigurnosti otvorenog koda i osnaživanju novih generacija programera.
Zelim mu svu srecu ovog sveta. Iskreno, ne znam kako to radi. Zemlin tvrdi da zna kako to Fondacija radi — a taj trud se može sažeti u tri riječi: koristan, pun nade i skroman.
“Morate biti istinski od pomoći programerima. Mi smo čuvari otvorenog koda. Linux fondacija brine o svim dosadnim, ali važnim stvarima potrebnim za podršku razvoju softvera kako bi se programeri mogli fokusirati na kod. Ovaj rad uključuje događaje, marketing projekta, projektnu infrastrukturu, finansiranje projekata, obuku i obrazovanje, pravnu pomoć, standarde, ublažavanje, evangelizaciju otvorenog koda i još mnogo, mnogo više.”
Takođe: Red Hat-ov novi OpenShift donosi poboljšanja veštačke inteligencije, ivice i bezbednosti
Nastavio je: „Deo pune nade je zapravo optimističan deo. Kada su 2007. godine ljudi rekli da to nikada neće uspjeti. Kada čelnici velikih kompanija govore svima da znate da je sve što radite rak ili strašno, imate osjećaj optimizma da su bolji dani pred vama. Uvijek morate misliti: ‘Ne, mi to možemo i držimo se toga’.”
Međutim, Zemlin je zaključio da je osobina broj jedan koja je „važna u radu s otvorenim kodom ova ideja poniznosti. Radim sa stotinama ljudi svaki dan, a nijedan od njih ne radi u Linux fondaciji. Moramo da vodimo kroz uticaj, i to je zaista bila tajna rada ovde 20 godina, a da ne poludiš u potpunosti. Ako možete obuzdati svoj ego i prihvatiti kritiku, open source se zapravo pokazao kao zaista zabavna zajednica za rad.”
U svijetu u kojem se skromno vodstvo doživljava kao oksimoron, drago mi je da imamo Jima Zemlina koji može držati svoj ego pod kontrolom. Treba nam više lidera poput njega.