Prema najnovijem popisu Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, a 1.157.524 (gotovo 30 posto) čine stariji od 60 godina.
Zabrinjavajući je to podatak, ne samo u Hrvatskoj. Slične podatke možemo naći za Europu (26,1 posto) i SAD (23,5 posto), dok Azija i Južna Amerika stare nešto sporije. Samo u Africi je broj stanovnika u dobi iznad 60 godina ispod 6 posto.
U Hrvatskoj je trenutno po popisu iz 2021. najbrojnija dobna skupina ona od 60-64 godine. Prije deset godina najbrojnija je bila ona 50 do 54 godine, a 2001.ona od 40 do 44, a još ranije 1991. od 30-34 godine, dok su 1961. najbrojnija bila djeca od 5-9 i od 10-14 godina.
Trend je više nego jasan.
Produljenje ljudskog vijeka
Sadržaj članka (otvori)
Na svjetskoj razini danas u prosjeku živimo dvadesetak godina dulje nego 1960.godine. Rezultat toga je drastična promjena dobne strukture stanovništva pa se postavlja pitanje jesu li države razvijenog svijeta spremne nositi se s izazovima koje ta situacija sa sobom nosi? U Hrvatskoj su osobe treće životne dobi/umirovljenici, s obzirom na njihov broj, ozbiljan teret za državni budžet pa se čini opravdanim zapitati se postoje li neka bolje rješenja kako za državu tako i za umirovljenike?
Pristup u kojem se starija populacija zbrinjava u domove ili se za njih organiziraju zabavni sadržaji, rješava dio potreba određenog dijela ljudi, međutim čini mi se zanemarenom mogućnost uključivanja jednog dijela (možda čak većeg dijela) te populacije u djelatnosti korisne za njih, ali i za zajednicu, a zašto ne i u djelatnosti koje stvaraju novu vrijednost time i novac.
Zašto? Zato što znam da u populaciji 60 + postoji značajan broj ljudi koji svojim znanjem pa i fizičkom kondicijom, mogu biti dio radnih i stvaralačkih procesa u raznim područjima djelovanja. Među njima, bez sumnje, postoje i oni koji mogu zaplivati poduzetničkim vodama. Možda ne u velikim financijskim pothvatima, ali ne vidim razlog zašto ne bi mogli pokretati male biznise izrasle na hobijima ili drugim postojećim interesima.
Što su zapreke?
Postoji uvriježeno mišljenje da stariji ljudi sporije misle, često su informatički slabije pismeni, njihove su ideje zastarjele, u pravilu imaju neke zdravstvene tegobe… Možda u tome ima istine, ali ni ovdje stvari nisu crno bijele.
U toj populaciji postoje i oni koji nemaju nabrojane probleme ili imaju neke od njih, ali su unatoč njima spremni graditi nova znanja na postojećim temeljima i ići naprijed mogućim tempom. Uostalom, mnogi mlađi ljudi napreduju na različitim područjima, unatoč tegobama i odgovornostima, a neki od njih se, baš zbog tegoba s kojima su se suočili i koje su ih inspirirale da učine životni zaokret, posvećuju svojim poslovnim i privatnim projektima s još većim žarom.
Postoje li neke prednosti?
- manje životne odgovornosti (odrasla djeca, završena karijera, minimizirana potreba za dokazivanjem),
- više slobodnog vremena,
- siguran pasivni prihod u vidu mirovine. Vjerujem da bi mnogi poduzetnici lakše disali u svojim počecima da su imali makar i malen, ali redovan prihod s kojim mogu računati.
Naravno, ovdje nije riječ o tome da je energija starijih ljudi jednaka energiji mladih, niti je cilj uspoređivati kapacitete jednih i drugih, nego je cilj podsjetiti kako u populaciji starijih postoje oni koji još mogu i žele stvarati, rasti i doprinositi. Neki će svoje umirovljenje doživjeti kao zapreku ili granicu koju ne mogu prijeći, a neki kao horizont koji se pred njima otvara.
Foto: Pixabay
Osjećaj starosti nastaje ponajviše zato što slabi i na kraju prestaje interes okoline za mišljenje starije osobe. Ako paralelno s tim sama starija osoba sužava vlastiti prostor interesa, ako se ona prilijepi za kauč i televizor i prestane mariti za druge ljude i pojave, nestaje ravnopravnost u mišljenju pa uistinu više ne može puno dati svojoj okolini. Tada nastupa usamljenost, temelj nesretnosti starije dobi.
Preporuka za ljude starije od 60 godina
1. Ostanimo prisutni i znatiželjni, a time i relevantni sugovornici.
2. Zanemarimo stereotipe, njegujemo kreativnost, sačuvajmo otvoren um.
3. Usvajajmo nova znanja i dijelimo ona koja posjedujemo.
4. Prihvaćajmo izazove, propitujmo i prelazimo granice vlastitog komfora.
5. Možemo sve što mislimo da možemo pa i više od toga.
Poruke mlađima od 60 godina
1. Ne treba bojati treće životne dobi, treba je smatrati privilegijom jer i dalje značajan broj ljudi tu dob ne doživi.
2. O nama samima ovisi kako ćemo se pozicionirati u svojoj okolini kad jednom pređemo šezdesetu ili sedamdesetu. Nema razloga da budemo balast niti da sjedimo u zapećku ako to ne želimo.
3. Zadržite otvoren um pa u potrazi za potencijalnim suradnicima ne odbacujte one vremešne. Možda baš oni posjeduju upotrebljiva znanja i iskustva iz područja kojima se bavite.
I na kraju, veseli me spoznaja da vrijeme ženske vidljivosti, a još više ženske snage, ne samo da dolazi, nego je već došlo! Stoga vjerujem da ima nade i za žene iz kluba šezdeset plus.
Branka Erdelji-Štivić umirovljenica je koja je ljubav pronašla u pisanju. Autorica je zbirke od 10 priča pod nazivom Bake u avionima – priče o pripadanju, udaljenosti i zalascima sunca. Trenutno radi predavanja/promocija knjiga pretežno u knjižnicama. Otvorila je i web stranicu s web shopom gdje se mogu pronaći informacije i kupiti knjige. U planu joj je nastaviti s predavanjima te organizirati radionice, za sada prvenstveno na temu prijelaza iz statusa zaposlene osobe u status umirovljenka/ce.
Foto: Pexels