Koliko su puta mnogi od nas čitali o ženama u nasilnim vezama ili brakovima, te se pitali: zašto jednostavno ne odu? Ako nismo bili u njihovoj situaciji, ne možemo egzaktno odgovoriti na to pitanje. Prije svega, potreban je kratak uvid u mozak nasilnika i način na koji on funkcionira kako bismo barem pokušali dati djelomičan odgovor na to zašto ona jednostavno ne ode?.
Kako uopće započinju nasilni partnerski odnosi?
Sadržaj članka (otvori)
Na početku, partner se čini kao izrazito brižna osoba, puna ljubavi i pažnje. Ovaj pojam je u engleskom jeziku poznat pod nazivom love bombing, i služi isključivo tome kako bi se žrtvu izmanipuliralo da se zaljubi u osobu koja je samo krinka onoga što će tek kasnije izaći na vidjelo. Ova faza medenog mjeseca može varirati prema trajanju, od par tjedana, do par mjeseci, pa čak i nekoliko godina. No, prije ili kasnije, pojavljuje se pravo lice zlostavljača.
Profil žrtve su najčešće ranjive žene, niskog samopouzdanja i samopoštovanja, a sami zlostavljači imaju veoma istančana osjetila kojima nanjuše potencijalne žrtve. Partneri zlostavljači isto tako na samom početku veze, u fazi medenog mjeseca, imitiraju žrtvine interese i njezine vrijednosti, pa je žrtva uvjerena kako je našla srodnu dušu. Koliko god ovo loše zvučalo, ovdje postoji i jedna pozitivna strana, a to je činjenica da žrtva iskazivanjem ljubavi prema svom zlostavljaču koji ju doslovno kameleonski imitira, podsvjesno želi pokazati ljubav prema samoj sebi. Ženo, nisi se zaljubila u njega, zaljubila si se u to što on imitira tvoje bazične vrijednosti i emocije, tvoj mozak te želi upozoriti da je vrijeme da zavoliš samu sebe!
Nasilni partneri vrlo često svoje zlostavljanje počinju suptilnom izolacijom žrtve od obitelji i prijatelja, zatim raznim vrstama emocionalnog zlostavljanja koje s vremenom, uzrokuje i potpuno uništenje samopouzdanja žrtve, a samo nasilje često može eskalirati u fizičko ili seksualno.
Ono što na samim počecima žrtvu drži čvrsto uz zlostavljača je zapravo pogrešno vjerovanje da je njegovo nasilno ponašanje samo faza te da je on zapravo onaj čovjek kakav je bio kad ga je žrtva tek upoznala – divna osoba puna ljubavi i pažnje. No, to vjerovanje je u potpunosti pogrešno, jer kad zlostavljač jednom pokaže svoje pravo lice – to je to, to je on, a osoba u koju se žrtva zaljubila zapravo nikada nije postojala, već je bila samo obična krinka.
Na taj način se stvara takozvana traumatska povezanost, gdje žrtva praktički živi za mrvice ljubavi koje joj zlostavljač povremeno dobacuje te istovremeno hoda po ljuskama jajeta kako ne bi izazvala njegov bijes i nasilno ponašanje.
Ekonomsko zlostavljanje gotovo je neizostavan faktor u svakom toksičnom odnosu – na primjer, zlostavljač žrtvi ne dopušta da se zaposli, u slučaju da je zaposlena tjera ju da sve prihode preda njemu, uskraćuje joj financijska sredstva potrebna za vođenje kućanstva ili brigu o djeci te ju zapravo osiromašuje na sve moguće načine.
Žrtve koje pokušavaju izaći iz ovakvih odnosa, veoma su često u potpunosti slomljene – lišene bilo kakvih financijskih sredstava, karijere, poslovnih uspjeha, prilike za obrazovanjem ili napretkom na radnom mjestu, pa vrlo često i svog vlastitog identiteta. Na kraju, žrtva se nađe u začaranom krugu – ako nema jaku podršku obitelji i prijatelja ili institucija, ona gotovo da nema mogućnosti pobjeći iz takvog odnosa koji se kroz traumatsku povezanost i nedostatak osobnih financijskih sredstava sve više jača, dok nasilje postaje sve intenzivnije.
Kako jedna žena koja se nalazi u takvom odnosu može doći do svoje financijske slobode koja je zapravo ključ za bijeg iz nasilnog odnosa?
Budući da niti jedna žena svjesno ne planira ući u nasilnu vezu ili brak, ključno je kontinuirano financijski osnaživati sve žene, kako bi, ako se nađu u nepovoljnoj situaciji, imale mogućnost napustiti takav odnos.
U Republici Hrvatskoj, financijska pismenost postaje sve aktualniji pojam, no financijska pismenost žena pojam je koji je blago opskuran budući da u tradicionalnom društvu u kojem živimo, žene vrlo često nemaju kontrolu nad vlastitim financijama, čak i kad su u pitanju naizgled zdravi partnerski odnosi.
Također, kad se u obzir uzme i dohodovna diskriminacija žena koja je, nažalost još uvijek prisutna u cijelome svijetu, jasno je kao dan da su žene financijski svakako u nepovoljnijem položaju od muškaraca. A u nasilnim odnosima se ta činjenica izrazito intenzivira.
Koji je ključ zaštite žena od ne samo ekonomskog, već i obiteljskog nasilja?
Prije svega, osobno smatram kako je ključ u financijskom opismenjivanju djece još od malih nogu. Edukacija djece već od viših razreda osnovne škole na temu osobnih financija, osnova poduzetništva i investiranja jedan je od ključnih faktora kako bi se u Republici Hrvatskoj povećala financijska pismenost žena, pogotovo u ruralnim sredinama.
Poduzetništvo žena je izuzetno bitan čimbenik, jer žene poduzetnice kroz svoje uspjehe i neuspjehe u poslovnom svijetu jačaju vlastito samopouzdanje, intuiciju i asertivnost, što su karakteristike koje izrazito odbijaju nasilne partnere. Svakako se može reći kako je glavni faktor izbjegavanja ulaska u nasilne odnose upravo prevencija.
A kroz financijsko osnaživanje žena te poticanje istih na financijsku samodostatnost i borbu protiv kod nas već duboko usađene kulture u kojoj je muškarac glava kuće, stvara se kultura financijski jakih žena koje imaju manju šansu da postanu žrtve obiteljskog nasilja.
U ovom procesu koji bi se trebao implementirati već u osnovnoškolskom obrazovanju, i dječaci se uče poštovanju djevojčica kao budućih financijski neovisnih žena, što bi bio značajan napredak u patrijarhalnom društvu u kojem danas živimo, te važan faktor ka smanjivanju nejednakosti dohotka i bogatstva između spolova.
Mi kao društvo a i kao pojedinci, imamo dužnost zaštititi žene i djevojčice od nasilja, a ono što je vrlo važno za spoznati je upravo činjenica da je financijsko osnaživanje žena neizostavan dio njihovog psihološkog i socijalnog osnaživanja, te kako je povećanje financijske pismenost žena i jačanje njihovih pozicija u poslovnom svijetu izrazito bitan čimbenik u borbi protiv obiteljskog ili spolno uvjetovanog nasilja.
Foto: Pexels