Svi smo čuli za bitcoin ali da li ste se ikada zapitali koliko ima bitcoina u svijetu i da li se on može u potpunosti izrudariti?
Iako se trgovinom i rudarenjem bitcoinom i dalje može mnogo zaraditi, rudarenje postaje sve teže i teže.
U ovom tekstu saznajte zašto je to tako i kakve su posljedice. Takođe vam donosimo kratku istoriju nastanka bitcoina i objašnjavamo kako i vi možete da započnete trgovinu ovim kriptovalutama.
Koliko ima bitcoina u svijetu?
Sadržaj članka (otvori)
Da li ste znali da u svijetu postoji 21 milion „novčanica“ koje se mogu iskopati?
Da, upravo tako.
Ne zna se tačan razlog zbog kog je osnivač bitcoina, Satoshi Nakamoto odlučio da stvori ograničen broj novčanica, ali se pretpostavlja da je to uradio kako bi se izbjegla inflacija. Drugim riječima, stručnjaci smatraju da je stvorio 21 milion bitcoina jer je želio da kreira novčanicu otpornu na inflaciju.
Zbog ovoga mnogi bitcoin porede sa zlatom. Kada se „iskopa“ i posljednji bitcoin, na svijetu neće postojati više nijedna novčanica.
Ovo iskopavanje ustvari podrazumijeva upisivanje novih blokova rješavanjem kriptografskih slagalica. Rudari svakih 10 minuta otkriju novi blok koji je ustvari knjiga transkacija koji omogućava da se „otključaju“ novi bitcoini. Na ovaj način se povećava broj bitcoina u opticaju te se osigurava bitcoin mreža.
Sve dok rudari pomažu osigurati bitcoin mrežu i procesuirati bitcoin transakcije, oni bivaju nagrađeni određenom naknadom i bitcoinima (naravno). Broj bitcoina koji dolazi kao nagrada se smanjuje svake četiri godine i sve ovo će trajati dok se ne iskopa i posljednja novčanica. Nakon toga, rudari će dobiti samo naknadu od procesuiranja transakcija.
Kada se počelo sa bitcoinima, dobijalo se 50 bitcoina za svaki novonastali blok. Tokom 2012. godine smanjen je broj na 25 bitcoina, 2016. godine je broj prepolovljen pa se dobijalo 12.5 bitcoina. U 2021. godini, rudari su dobijali po 6. 25 bitcoina po bloku, a pretpostavke su da će ovim tempom zadnji bitcoin biti izrudaren 2140. godine.
Ovaj proces prepolovljavanja se naziva halving i dešava se svake četiri godine ili svakih 210.000 blokova. Bitcoin zajednica slavi taj događaj jer je upravo on označio i početak rasta cijene bitcoina.
Koliko je bitcoina do sada izrudareno
Prema nekim procjenama, do sada je iskopano čak oko 18,6 miliona bitcoina, što znači da nije ostalo toliko mnogo novca za rudarenje. Ipak, što je manje bitcoina u ponudi, potražnja pa i sama njegova vrijednost je sve veća.
Iako vrijednost bitcoina mnogo varira, predviđanja o budućnosti ove kriptovalute ali i tržišta drugih kriptovaluta su i više nego pozitivne.
U novembru 2021. godine vrijednost bitcoina je pala za 10%, prvenstveno zbog najnovije varijante virusa korona – omicrona. Tada je njegova vrijednost bila oko 54.000 dolara i bitcoin je tako zvanično ušao na teritoriju medvjeđeg tržišta (tržište koje bilježi pad od 20 posto i više od nedavnih maksimuma).
Ipak, ovo nije spriječilo investitore da ulažu u bitcoin. Štaviše, mnogi su se odlučili da kupuju bitcoin dok je jeftin.
Kolika je moć ove valute pokazuju i određena predviđanja koja tvrde da će vrijednost bitcoina rasti i do 500.000 dolara te da će ova kriptovaluta promijeniti tok novca u svijetu.
Bitcoin vs. Ethereum
Ipak, kada je riječ o rudarima, pojedine studije predviđaju da vrijednost novca zarađenog od transakcija koje će oni dobijati nakon što se i posljednji bitcoin izrudari neće biti dovoljne za neku zadovoljavajuću zaradu.
Trenutno, transakcije čine sasvim mali dio prihoda rudara jer oni zarade između 600 i 1000 bitcoina kroz naknade za transakcije. Ovo je za sada oko 6.5% ukupnih prihoda rudara. Prednost je svakako što povećanje cijene bitcoina uglavnom povezano sa povećanjem naknada za transakcije, ali ne postoji garancija da će tako i ostati.
Zato su npr. tvorci Ethereuma, druge najzastupljenije kriptovalute na svijetu kreirali drugačiju vrstu ponude. Naime, kod njih ne postoji fiksna ponuda jer smatraju da se sigurnost blockchaina osigurava upravo potvrđivanjem blokova.
Ostaje nam da vidimo kako će se situacija dalje razvijati.
Neiscrpni i iscrpni kripto novčići
Tokom priče o razlikama između Ethereuma i Bitcoina smo spomenuli i da Ethereum nema fiksnu ponudu kao npr. bitcoin.
To ustvari znači da Ethereum nema fiksnu granicu odnosno ograničenu količinu koja se može izrudariti. Od 25 kriptovaluta na svijetu, njih 17 ima postavljeno ovo ograničenje. Među njima su Bitcoin (BTC), Bitcoin Cash (BCH), Ripple (XRP), Litecoin (LTC).
Ipak, postoje informacije i da Ethereum planira uvesti ograničenja količina svoje kripto valute koja se mogu rudariti, ali da će to uraditi na mnogo lukaviji način. Naime, oni planiraju da uvedu proviziju na softvere koji su stvoreni po blockchain principu.
Kako je nastao bitcoin
Sam bitcoin se na tržištu pojavio 2008. godine u jeku još jedne ekonomske krize koja je harala svijetom. Tačnije, 31. oktobra se pojavio dokument pod nazivom „Bitcoin : A Peer-to-Peer Electronic Cash System“ koji je na osam strana opisao ovu novu vrstu novca.
Nastanak same valute je i dalje obavijen velom misterije, a isto možemo reći i za njegovog tvorca Satošija Nakamota o kojem se malo zna. On se predstavlja kao Japanac, ali je njegov pravi identitet nepoznanica. Ne zna se da li je u pitanju jedna osoba ili više njih.
Sam Nakamota je o sebi tvrdio da je tridesetsedmogodišnji Japanac ali ostaje nejasno da li je ovo istina, jer su se pojavile mnoge teorije koje tvrde da je sve što je Nakamota rekao o sebi laž.
Ono što ipak jeste istina je činjenica da se on 2010. godine povukao iz svijeta bitcoina i imenovao je Gevina Andersena za glavnog programera. Procjenjuje se i da ima oko milion bitcoina u svom vlasništvu što danas vrijedi nekoliko biliona dolara.
Ne zna se ni zašto je lansirao bitkoin baš za vrijeme ekonomske krize. I dok neki tvrde da je to bio dobro planiran potez je su ljudi bili spremniji da investiraju u nešto novo, drugi tvrde da je to bila samo slučajnost. Mi vjerujemo da nikada nećemo saznati šta je istina.
Na prvu niko nije obraćao pažnju na ovu novu valutu i za bitcoin se ništa nije moglo kupiti. Iako su prve jedinice kreirane još 2009. godine, korisnici koji su tada imali bitcoin su ga razmjenjivali međusobno najviše kako bi testirali sistem.
Prvo plaćanje bitcoinom je zabilježeno 22. maja 2010. godine, kada je gospodin po imenu Laslo kupio dvije pice za 10.000 bitcoina. Danas se te pice sa pravom mogu nazvati najskupljim picama ikada jer tih 10.000 bitcoina trenutno vrijedi oko 12 miliona dolara!
Ipak, ta transakcija je promijenila tok istorije jer danas postoji preko 100.000 trgovaca koji bitcoin prihvataju kao legitimno sredstvo plaćanja. Broj startapa koji se bave kriptovalutama raste iz dana u dan, a čak i mnoge banke razmatraju uvođenje nacionalnih kriptovaluta. Takođe, stvoreno je i preko milion novih kriptovaluta upravo po uzoru na bitcoin!
Kako ulagati u bitcoin?
Sada vam dajemo nekoliko savjeta koje treba da pratite ukoliko razmišljate da ulažete u bitcoin.
- Napravite nalog u nekoj od mjenjačnica za bitcoin. Pomoću njih ćete moći da novac zamijenite za neku od kriptovaluta.
- Kreirajte svoj novčanik. Postoji nekoliko vrsta novčanika koje možete koristiti da čuvate svoje bitcoine, a više o njima možete saznati u nastavku teksta.
- Odaberite pravi ICO – inicijalna ponuda kriptovalute. To je ustvari investiranje u startape koji se zasnivaju na tehnologiji koja je slična bitcoinu. Neki od njih su:
- NXT
- Iota
- Ethereum
- NEO
- Stratis
Neke od stvari na koje treba da obratite pažnju prije odabira ICO-a jeste tim koji stoji iza njega, u kojoj fazi je projekat u koji ulažete, reputacija projekta među medijima, tehnologija koja se krije iza projekta.Zamjena tokena za kriptovalute nakon što uložite u svoj ICO. Sami birate koliki povrat želite i pri kojoj stopi povrata ćete prodati svoje tokene.
4. Zamjena tokena za kriptovalute nakon što uložite u svoj ICO. Sami birate koliki povrat želite i pri kojoj stopi povrata ćete prodati svoje tokene.
5. Prodaja za običan novac.
Vrste bitcoin novčanika
Za trgovinu bitcoinom biće vam potreban novčanik za čuvanje i skladištenje vaših novčanica.
Postoji pet vrsta novčanika:
Mobilni novčanici su ustvari jedan vid mobilne aplikacije, a sredstva su stalno na raspolaganju korisniku pa je i obavljanje transakcija olakšano.
Hardver novčanici su posebna vrsta prenosivih uređaja koji podsjećaju na fleš memoriju. Za ovu vrstu novčanika je karakteristično to što imaju najveću zaštitu protiv hakerskih napada. Ipak, da bi izvršili transakciju potrebno je da imate vezu sa kompijuterom ili laptopom.
Papirni novčanici su posebna vrsta novčanika koja se smatra jednom od najsigurnijih opcija za čuvanje kriptovaluta. Da bi dobili svoj papirni novčanik potrebno je da se registrujete na posebnu platformu nakon čega ćete dobiti privatni i javni ključ.
Ti ključevi su ustvari dva QR koda. Javni je adresa na koju ćete da primite bitcoin a privatni je ključ koji se koristi prilikom trošenja sredstava. Bitno je i da pažljivo čuvate svoj papirni novčanik jer, ukoliko ga izgubite, pristup novcu je izgubljen.
Web novčanici se nalaze na posebnim serverima. Da bi pristupili svom web novčaniku, treba da napravite račun na web stranici. Ovu vrstu novčanika odlikuje niži nivo zaštite pa su podložniji hakerskim napadima.
Desktop novčanici su instalirani na računaru i korisnicima nude visok stepen zaštite i stalnu kontrolu nad sredstvima. Osnovna podjela desktop novčanika je na debele i tanke.
Završna riječ
Bez obzira što je ostalo još malo bitcoina za rudarenje i što se već sada zna da je raspoloživa količina ograničena, izgleda da potražnja za ovom kriptovalutom ne prestaje. Upravo on i postaje novo platežno sredstvo, a država El Salvador ga je čak uvela i kao zvanično sredstvo plaćanja.
Zato, ukoliko ste zainteresovani da ulažete u ovu valutu, treba što prije da počnete dok još ima bitcoina za rudarenje.