Olga Ščitnik voditeljica je prodaje CROATIA dobrovoljnog mirovinskog fonda koju je život u ranoj dobi naučio da je novac važno štedjeti. Njeno gostovanje na 6. Žene i novac retreatu ostalo je zapamćeno po nekoliko važnih rečenica, a osim velikog znanja, njenu srdačnost, zarazan osmijeh i ljubav prema onome što radi teško je riječima opisati.
Foto: Olga Ščitnik
Veliki problem zašto se ljudi opiru dobrovoljnoj mirovinskoj štednji je upravo slabo poznavanje iste. Uvijek je prisutan strah gdje taj novac odlazi, tko na njega ostvaruje pravo i kada se on može koristiti, dok mladi često pomišljaju; mlad/a sam, daleko je moja mirovina.
Danas nam Olga donosi odgovore na nekoliko važnih pitanja s kojima se i mi u našem poslu često susrećemo!
- ŽIN: Voditeljica ste odjela prodaje CROATIA dobrovoljnog mirovinskog fonda. Zašto je važno da već danas počnemo razmišljati o mirovini?
Olga: Kada pogledamo omjer zaposlenih i umirovljenika koji predstavlja najveći izazov I. stupa i iznosi tek 1,3 zaposlenih na jednog umirovljenika kao i udio prosječne starosne mirovine za 40 i više godina staža u prosječnoj neto plaći koji iznosi samo 55 posto, tada nam se dobrovoljna mirovinska štednja sama po sebi nameće kao potreba (ako imalo vodimo brigu za vlastitu budućnost).
Ovaj omjer zaposlenih i umirovljenika na žalost ima negativan trend odnosno i dalje je u padu što daje za pretpostavku kako će u budućnosti biti još i manji, a samim time bit će manje i naše mirovine.
- ŽIN: Što je dobrovoljna mirovinska štednja?
Olga: Sam naziv ovog financijskog proizvoda kaže da je to namjenska štednja koja će nam u mirovini biti izvor dodatnih prihoda. Što je duži horizont štednje to će i dodatna mirovina biti veća, stoga bi bilo idealno da se odmah pri zaposlenju započne i štednja u III. mirovinskom stupu, jer kao što je jedan od naših članova rekao: to je štednja za jednu veliku brigu manje u životu.
I nešto što bi svatko trebao imati na umu: Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu trebala bi biti maraton, a ne sprint. No, kako većina nas djeluje tek kada je zadnji čas, dobro je što za početak štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu nema nikakvih ograničenja ni dobnih ni zdravstvenih. Jedino bi iznos uplate trebao biti veći što je veća životna dob prilikom početka štednje.
- ŽIN: Koje sve pogodnosti imaju ljudi koji se odluče investirati novac u III. mirovinski stup?
Olga: Dobrovoljna mirovinska štednja ima niz pogodnosti, a najveća prednost su državna poticajna sredstva koja iznose 15 posto na uplatu u kalendarskoj godini, do najviše 99,54 eura (750 kn) godišnje.
Osim ove pogodnosti za članove, postoje poticaji i za Poslodavce. Naime, sve uplate poslodavca djelatnicima do 796,34 eura (6.000 kn) godišnje su porezno priznati rashodi. Uplate su dobrovoljne i članovi mogu uplaćivati kako, kada i koliko žele, a sredstva na računu vlasništvo su isključivo samo člana.
- ŽIN: A što ukoliko dođe do smrti? Ostvaruje li netko pravo na isplatu uplaćenih sredstava ili je taj novac bačen u vjetar?
Olga: Ovo je još jedna velika prednost dobrovoljne mirovinske štednje budući da su sredstva na računu u potpunosti nasljedna. Čak i kada se počne koristiti mirovina iz III. stupa i u tijeku isplate nastupi smrt, onaj preostali neiskorišteni dio isplaćuje se zakonitim nasljednicima.
- ŽIN: Kako izgleda isplata novčanih sredstava uplaćenih u 3. mirovinski stup? Možemo li uplaćen novac dobiti jednokratno ili ona ide mjesečno i jednakih iznosa?
Olga: Ušteđevina se može početi koristiti već s navršenih 55 godina života bez obzira jesmo li zaposleni ili ne, s time da je pravi cilj što dulja štednja za potrebe u zrelijoj životnoj dobi.
Postoje različiti modeli isplata, a od najvažnijih informacija spomenut ću mogućnost jednokratne isplate do najviše 30 posto od ukupnih sredstava na računu te isplata na rok od najmanje pet godina.
- ŽIN: Gostovali ste i na našem 6. Žene i novac retreatu gdje ste rekli jednu odličnu rečenicu: Štedite za budućnost, a ne na budućnosti. Na koje sve načine Vi štedite novac?
Olga: Često volim reći da je kod štednje najvažnije započeti, a zapravo smo uvijek skloni odgađati takve odluke sebi na štetu. Zato u ovoj rečenici ima jako puno istine jer ako danas potrošimo sve što imamo, krademo od samog sebe u budućnosti. Ako pak počnemo štedjeti na vrijeme, možemo i manjim iznosima dugoročno dostići iznose koji nam mogu olakšati život u zlatnoj dobi.
Osobno štedim pomalo na različite načine – od kasice-prasice u koju ubacujem sitniš, imam nekoliko polica osiguranja života i naravno dobrovoljnu mirovinsku štednju.
- ŽIN: Kako uživate u novcu? Volite li više potrošiti na proizvode ili iskustva, putovanja, edukaciju ili nešto drugo?
Olga: Sve ovisi naravno o životnom trenutku, a isto tako želje i potrebe različite su u ovisnosti o životnoj dobi. Tako sam u mladosti više bila sklona ishitrenoj kupnji proizvoda koji mi i nisu bili neophodni, uvijek sam voljela putovanja, a za nadogradnju znanja kroz edukacije treba iskoristiti svaku priliku.
Danas malo više uživam u gastronomskim delicijama, volim otići na izlete, kino i u kazalište.
Foto: Olga Ščitnik
- ŽIN: Što ste naučili o novcu od svojih roditelja, baka i djedova, a kako gledate na novac danas?
Olga: Imala sam sreću da se u mojoj kući uvijek vodilo brige o budžetu i dio se spremao sa strane za neku nepredvidivu situaciju. Npr. nekada je kupnja određenog aparata bijele tehnike predstavljala ogroman trošak i za to je trebalo odvojiti znatan iznos koji se štedio ili otplaćivao duži vremenski period. Majka je uvijek imala i policu osiguranja života i sigurno sam upravo radi svega toga vrlo rano uvidjela važnost štednje te sam tako i od vrlo skromnog džeparca uspijevala uštedjeti za poneki poklon ili sitnicu za sebe.
Kasnije, nakon zaposlenja u CROATIA osiguranju počela sam raditi u prodaji životnog osiguranja što sam silno zavoljela. Najviše sam uživala vidjevši sreću i zadovoljstvo ljudi koji su nakon desetak i više godina imali isplatu štednje i zahvalili mi zbog toga. Često nam je najteže započeti štednju upravo iz razloga jer tek puno kasnije shvatimo što nam ona donosi.
Danas na novac gledam kao na sredstvo pomoću kojeg možemo lagodnije živjeti i zasigurno je lakše kada ga imate više nego manje. Međutim, isto tako mislim da u određenom trenutku možemo doći do granice kada novac počinje iskorištavati nas umjesto mi njega. Ako imate puno novaca, a on vas udaljuje od obitelji, prijatelja, narušava vaše zdravlje, a istovremeno vas ne čini sretnim, smatram da onda treba stati na loptu i vratiti se korak – dva unatrag.
- ŽIN: Što bi savjetovali mlađoj verziji sebe?
Olga: Voljela bih da sam bila bezbrižnija, znatiželjnija i hrabrija, a budući da nekako volim da stvari budu posložene savjet za mlađu mene bio bi: opusti se i uživaj u životu, odnosno carpe diem.
Foto: Olga Ščitnik
- ŽIN: Vizija našeg portala su financijski neovisne žene. Imate li neki savjet za naše čitatelje i čitateljice?
Olga: Ne bih htjela da zvuči kao neka floskula, no sigurna sam da žene mogu mnogo više od onog što misle da mogu. Zato bih moja poruka bila: žene budite odvažne, uporne i hrabre, ne bojte se prepreka i rizika jer oni se nalaze samo u našoj glavi. Svako putovanje započinje s ciljem, zato kada poželite odustati samo se sjetite zbog čega ste započele svoj put.
Foto: DOKU FILMS studio
