Nedavno su dodijeljene Nobelove nagrade za 2023. godinu onima koji su svojim radom bitno pridonijeli dobrobiti čovječanstva. Nagrada iz ekonomskih znanosti ove je godine pripala dr. sc. Claudiji Goldin.
Da se prisjetimo…
Nobelova nagrada dodjeljuje se od 1901. godine za pet područja: psihologiju, medicinu, fiziku, kemiju, književnost i za mir. Dodatno, godine 1968. ustoličena je Nobel Memorial Prize in Economic Sciences, koja se dodjeljuje za područje ekonomskih znanosti onima čiji su radovi otvorili neka bitna pitanja za širu društvenu zajednicu. Ove je godine baš ta nagrada došla u ruke američke povjesničarke ekonomije dr. sc. Claudije Goldin, profesorice i znanstvenice s Harvarda, za njezino istraživanje povijesti žena na tržištu rada. Ovo istraživanje pridonosi boljem razumijevanju rezultata i razlika koje se događaju na tržištu rada.
Dr. sc. Claudia Goldin treća je žena koja je primila Nobelovu nagradu i prva koja ju je primila sama.
Ilustracija: The prize in economic sciences 2023, Attribute ©Johan Jarnestad/The Royal Swedish Academy of Sciences
Zašto je nama svima, i ženama i muškarcima, to važno?
Zato što bez učenja povijesnih činjenica ne možemo dublje razumjeti kako dolazi do razlika u prilikama, poslovima i plaćama između jednako obrazovanih i jednako stručnih i sposobnih muškaraca i žena.
Ako vaša organizacija zapošljava i muškarce i žene, ovakva sveobuhvatna i multidisciplinarna istraživanja, kakvima je već desetljećima posvećena dr. Goldin, pomažu nam u razumijevanju često različitih dinamika karijere muškaraca i žena i inspiriraju nas za stvaranje boljih prilika i izjednačavanje tzv. gender payment gap-a.
Što je gender payment gap?
GPG je činjenica da, za isto radno mjesto i jednako dobro odrađen posao, osoba muškog spola dobije veću plaću od osobe ženskog spola. Takva razlika i danas postoji u Hrvatskoj. Prema Eurostatu razlika je 2021. iznosila 11,1% u korist muškaraca.
Hrvatska je, prema navedenim podacima, negdje u sredini, čak i mrvicu bolja od prosjeka Europske unije, pa se možda možemo utješiti riječima: Ma kod nas je još dobro!
Naime, dr. Claudia Goldin nije dobila Nobelovu nagradu zato što je ukazala na činjenicu da navedeni “gap”, odnosno razlika postoji, nego zato što njezino istraživanje pomaže širem razumijevanju pozicije žena na tržištu rada, pojašnjavajući i zašto razlike postoje.
Dr. Claudia Glodin dokumentirala je put koji su unatrag stotinjak godina prošle žene u Americi, od prvih “ženskih” poslova do stvaranja karijera, poslovnog osamostaljivanja i samoostvarivanja.
Ilustracija: U-shaped curve, Attribute © Johan Jarnestad/The Royal Swedish Academy of Sciences
Goldin je opisala kako su se uloge i prilike žena u tom razdoblju mijenjale, nazivajući tu promjenu jednom od najvećih u društvu i ekonomiji. Pokazala je kako žene imaju tendenciju biti educiranije od muškaraca i kako streme pronaći smislene poslove, one u kojima će se osjećati zadovoljno i kojima će pridonijeti boljem životu za šire društvo. Unatoč tome, i dalje se događa da žene kaskaju za muškarcima.
Ono što ovo istraživanje također pokazuje jest način kako je sistem posložen, kao i očekivanja u smislu visoko plaćenih poslova, a sve je opisano frazama working long hours i greedy work.
Pogađate, kod nisko plaćenih poslova, razlike nema.
Jednako tako, nema razlike u trenutku kad mladi muškarci i žene ulaze na tržište rada. Tada su plaćeni jednako. No u kasnijim fazama karijere, razlike počinju biti očite.
Zašto i kako nastaju razlike u plaćama između muškaraca i žena?
Vratimo se još malo u prošlost u kojoj su žene do početka industrijalizacije bile deklarirane kao domaćice ili nezaposlene. I u Americi, a pogotovo u našim krajevima, iza pojma domaćica stajala je nimalo nezaposlena žena koja je radila na polju i sve kućanske poslove, brinući se usput i o velikom broju djece. Ovakvi poslovi za žene nisu prestali industrijalizacijom, tako da su se žene u to vrijeme još uvijek slabije zapošljavale izvan kuće, iz jednostavnog razloga što fizički nisu stizale obavljati i jedno i drugo.
Prava, kako je dr. Goldin naziva – tiha revolucija, počinje se događati 70-ih godina 20. stoljeća, uz pojavu pilule za kontrolu rađanja i moderniziranja kućanstva uređajima koji su štedjeli vrijeme potrebno za održavanje doma. Mlade žene počele su se obrazovati i odlagale su rađanje djece zbog planova o karijeri.
Kako dr. Goldin u svom radu Why Women won, objavljenom nekoliko dana prije nego što je dobila Nobelovu nagradu, kaže: Od 155 kritičnih trenutaka u povijesti ženskih prava između 1905. i 2023. godine, koje sam prikupila u svom radu, 45% ih se dogodilo između 1963. i 1973. godine. (…) Pojavili su se pokreti za ženska prava, političari su počeli računati na glasove žena. Ali uskoro su žene, puno više nego muškarci, postajale rascjepkane između bračnog statusa, zaposlenja, lokanih uvjeta života i religije.
U intervjuu jednoj američkoj televiziji dr. Goldin je ispričala kako dolazi do gender pay gapa…
Prilikom zapošljavanja razlike u plaći nema. No kako vrijeme ide, žene se odlučuju na rađanje djece i ostaju doma na porodiljnom dopustu. Za to vrijeme im stagniraju i karijera i plaća. Za vrijeme porodiljnog žene zarađuju puno manje, a muškarci u tom trenutku često dobivaju roditeljski bonus, i tu se stvara prva ozbiljna financijska razlika. Nakon povratka s porodiljnog, ženama je važna ravnoteža poslovnog i privatnog vremena jer češće preuzimanju više odgovornosti za brigu oko djece. Za to vrijeme muškarci mogu prihvatiti greedy work, visoko plaćene poslove u kojima se očekuje i ogroman osobni angažman.
Muškarci koji su u braku počinju zarađivati više od muškaraca koji nisu u braku, jednostavno zato što se trude i traže više. Za one koji ga uspiju ubosti, greedy work je pravi bingo. To znači da žena može ostati kod kuće s djecom jer muškarac zarađuje više nego što bi oboje mogli radeći prosječne poslove.
Za žene, razlika nastaje u trenutku povratka na tržište rada, muškarci su u neprekinutoj karijeri već zauzeli druge pozicije.
U predavanju koje je dr. Goldin održala preuzimajući Nobelovu nagradu, nalazi se i slajd u kojem se jasno vidi da je prosječna plaća žena viša u trenutku prvog zapošljavanja, nego kasnije, odnosno, da se prihodi žena s godinama smanjuju.
Parenthood effect, ilustracija, Attribute © Johan Jarnestad/The Royal Swedish Academy of Sciences
Uz to, osobe koje imaju diskontinuitet u karijeri općenito su u lošijoj situaciji na tržištu rada, što uključuje i majke nakon porodiljnog dopusta, manje su sklone tražiti više novca i bolja radna mjesta.
Žena će stoga često prihvatiti prvu ponudu i raditi isti posao kao i muški kolega, ali za manje novca.
No i to se sa savjesnim poslodavcima mijenja. Postoje poslodavci koji vode računa o tome da jednako odrađen posao plaćaju jednako. Sve više je cijeli proces zaokružen hibridnim načinima rada koji omogućuju da se efikasan i kvalitetan rad odradi i od kuće.
Dr. Goldin predviđa da će žene za pet godina u rukama imati dvostruko više diploma od muškaraca – a više diploma znači i više otvorenih prilika. Ovim promjenama, kaže Goldin, s vremenom bi razlika u plaći za isti rad mogla nestati sama od sebe. Ipak, o svima nama ovisi kako i kada će se to dogoditi.
Rad dr. Claudije Goldin važan je zato što nam daje duboke uvide u razloge zbog kojih se tržište rada drugačije odnosi prema ženama, a drugačije prema muškarcima. Mlade žene su često sklone pomisliti: Ja ću proći drugačije od moje majke ili bake, no povijesno gledano, ova studija dokazuje da u prijašnjim vremenima ubrzanog razvoja poslovna očekivanja žena nisu kasnije urodila jednakim prilikama.
Unatoč tomu što žene postaju obrazovaniji dio radne snage, i dalje postoje ograničenja koja se u karijerama žena pojavljuju zbog obveza koje im donose brak, roditeljstvo i općenito očekivanja koja društvo ima od žena.
Ilustracija The importance of expectations, Attribute © Johan Jarnestad/The Royal Swedish Academy of Sciences
Vrijednost studije dr. Goldin za čovječanstvo
Vrijednost koju ova studija ima za čovječanstvo jest to što na jednome mjestu obuhvaća sve podatke i uvide koji iz njih proizlaze. Ova studija sada može biti ishodišna točka za osmišljavanje prilagođenijih načina rada i drugačijeg odnosa prema zaposlenim ženama općenito.
Kako bi ove promjene zaživjele što brže, prvo bi trebalo krenuti od priznanja važnosti rada sredovječnih zaposlenih žena, koje obavljaju neatraktivne i sporedne, ali za organizacije vrlo važne poslove. Te žene su one na čijem, često nevidljivom radu, počiva svjetska ekonomija.
Njima, zbog razlika o kojima ova studija govori, prijeti i siromaštvo u mirovini i starijoj dobi, koje u našim krajevima postaje sve veći problem.
Na ovaj način bi se i mladim ženama poslala poruka da se stvara sustav u kojem će njihova očekivanja od karijere imati potencijala biti ispunjena, neovisno o zasnivanju obitelji i svim ostalim planovima i obvezama koje život pred njih stavlja.
Naslovna ilustracija: Dijana Novak Krešić
—
Autorica članka:
Dijana Novak Krešić
Dijananovak.com
LinkedIn
Članak je preuzet sa portala PODUZETNIK.BIZ